Loza sorte Pinot noir, crvena vinska - rano dozrijeva

Pinot noir je stara crvena vinska sorta grožđa podrijetlom iz područja Burgundije i Champagne-Ardenne u Francuskoj. Rasprostranjenost: Francuska, Njemačka, Italija, Austrija, Švicarska, Španjolska, Moldavija, Velika Britanija, Južna Afrika, SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland. Sorta lako mutira: postoji više od 1000 različitih klonova koji pripadaju obitelji Pinot noira, uključujući poznate sortne mutacije Pinot blanc i Pinot gris. Poznata je i pod nazivima: Pinot nero, Pinot franc, Pino černyj, Blauburgunder, Pinot negro, Okrugla ranka, Pinot crni i dr. Sorta ranog dozrijevanja: grožđe dozrijeva krajem kolovoza. Loze najbolje uspijevaju kada su posađene u hladnijim područjima na padinama s humusno-karbonatnim i vapnenastim tlima. Loze su otporne na niske temperature. Pinot noir jedna je od rijetkih crvenih sorti koje dozrijevaju dovoljno rano da uspješno uspijevaju i u najhladnijim klimatskim regijama, poput onih u Njemačkoj i Švicarskoj. Loze su srednje bujnog rasta, dobre rodnosti i srednjeg prinosa. Srednje je otporna na plamenjaču i pepelnicu, slabo otporna na sivu plijesan. Grozd je malen do srednji (66-120 g), cilindričan, zbijen. Bobice su sitne (1,3 g), okrugle, deformirane, plavocrne, s obilnim voštanim slojem. Kožica je tanka i žilava. Meso je sočno, nježno, skladnog okusa. Sok je bezbojan. Sadržaj šećera u moštu je 21,4 g/100 ml, kiselost 7,7 g/l. Ovisno o mjestu uzgoja grožđe se koristi za proizvodnju visokokvalitetnih crvenih vina i vinskih sirovina za pjenušce. Vina od ove plemenite sorte odlikuju se srednje intenzivnom do intenzivnom bojom te aromama crvenog, ponekad i crnog šumskog voća, gljiva i šumskog lišća. Najbolje mjesto za sortu je Burgundija. Burgundska vina toliko su iznimna da ih vinari diljem svijeta pokušavaju oponašati, bezuspješno. Zajedno sa sortama Chardonnay i Pinot gris ulazi u sastav visokokvalitetnih šampanjaca i drugih pjenušavih vina.