Loza sorte Chardonnay - bijela vinska, rano dozrijeva

Chardonnay je bijela vinska sorta grožđa podrijetlom iz područja Burgundije i Champagnea u Francuskoj. Sorta Chardonnay rasprostranjena je i u Njemačkoj, Švicarskoj, Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Sloveniji, Moldaviji, Gruziji, Engleskoj, Indiji, SAD-u, Australiji, Novom Zelandu, Čileu, Argentini, Urugvaju, JAR-u i dr. U Bugarskoj je rajonizirana, a uzgaja se uglavnom u sjeveroistočnoj Bugarskoj, Srednjogorju, području Plovdiva i području Sungurlarea. Sorta ima nekoliko klonskih varijacija: neke od mutacija imaju mošusni ton i nazivaju se "Chardonnay musqué", a mutacija "Chardonnay rosé" ima ružičasto obojene bobice. Rana sorta: grožđe dozrijeva krajem kolovoza. Srednje je bujnog rasta, visoke rodnosti i daje srednje prinose. Odgovaraju joj dublja, bogata vapnenasta tla u podnožju brežuljaka. Postiže visoke rezultate i u hladnijim područjima. Relativno je otporna na hladnoću i sušu. Osjetljiva je na trulež. Grozd je malen (90-95 g), cilindrično-stožast, ponekad s krilcem, rastresit do srednje zbijen i zbijen. Bobice su sitne, okrugle, žutozelene sa zlatnim odsjajem na osunčanoj strani, prekrivene voštanim slojem i sitnim smećkastim točkicama. Meso je sočno, skladnog okusa. Kožica je tanka, žilava. Chardonnay je najpopularnija bijela vinska sorta na svijetu. Sadržaj šećera u soku grožđa je 18—22,9 g/100 ml, uz kiseline od 11,6— 8,2 g/l. Njezino ime povezuje se s nekima od najprestižnijih francuskih bijelih sortnih vina iz Burgundije (Chablis, Côte de Beaune i Mâconnais) te s pjenušavim šampanjcima. Od Chardonnaya se proizvode vinske sirovine za pjenušce i visokokvalitetna bijela stolna vina, koja se odlikuju lakoćom, svježinom, skladnim okusom i voćnim aromama. Odležavanje u hrastovim bačvama daje vinu note vanilije, dima i hrasta. Koristi se kao sorta za poboljšanje pri proizvodnji pjenušaca. Najpoznatije marke šampanjaca u Francuskoj proizvode se od kupaže sorti Chardonnay i Pinot noir.